Hvaš segja landslišskonurnar okkar?

Žaš fęrist ķ vöxt aš karlmenn sem skilgreina sig sem konur sęki ķ kvennaķžróttir. Hefur gerst hér į landi. Sś grein er einstaklingsgrein sem reynir į styrk handleggja og žvķ skiptir mįli hvort žś keppir viš konu eša karl. Enginn hefur gert athugasemd og alls ekki stślkurnar sem voru naušbeygšar til aš keppa į móti trans-konu.

Bśum til dęmi.

Nś mį spyrja, af žvķ danska fótboltasambandiš (DBU) vill blanda kynjum ef trans-einstaklingi sżnist svo, hvaš ef tveir landslišsmenn ķ fótbolta myndu skilgreina sig sem konur og keppa meš kvennalandsliši Dana.

Žessir tveir hafa spilaš meš karlalandslišinu. Hvernig litist ķslenskum landslišskonum į aš fį žį gegn sér ķ leik viš Danmörku? Hvaš myndi žjóšin segja? Er keppnin réttlįt milli kvennalandslišanna žegar tveir karlmenn spila ķ öšru lišinu?

 

rasmus hųjlund

Simon Andersen

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Žessir tveir eru žekktir handboltamenn. Hvaš ef žeir įkveša aš skilgreina sig sem konur og spila meš landsliši kvenna ķ handbolta, hvernig myndu ķslenskar landslišskonur bregšast viš eša žjóšin? Er žetta réttlįtt gagnvart ķslenskum konum aš Danir tefli fram tveimur trans-konum ķ liši sķnu?

OIP

henrik Mųllgaard

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Konur vķša um heim hafa mįtt žola aš karlmenn komi sér inn ķ kvennališin af žvķ žeir nį ekki įrangri ķ karlališunum eša einstaklingskeppni. Žį er um aš gera aš nķšast į konum og hafa af žeim sigur. Sundsamband Bandarķkjanna tók į mįlinu eftir mikla barįttu kvennanna. Trans-konur, fęddir karlmenn, mega ekki keppa ķ kvennaflokkum og alls ekki ķ landslišinu. Vonandi rķs upp öflug mótmęlabylgja eftir sigur karlanna ķ hnefaleikum į OL.

Menn sem tala fyrir trans fólki inn ķ ķžróttir segja engan getumun vera į kynjunum žegar žau eru börn/unglingar og žvķ sé ķ lagi aš blanda kynjunum ķ nafni trans-viršingu. Žaš er lķkamlegur munur į kynjunum sem eru tvö og getu žeirra.

Žvķ mišur hefur Žjóšverjum ekki tekist aš halda karlpeningnum utan viš kvennališ. En kannski einn góšan vešurdag tekst žeim, og öllum heiminum, aš śthżsa karlmönnum śr kvennaķžróttum.

 


Undarlegt félag og lélegir blašamenn

Žaš er ekki ofsögum sagt aš Blašamannafélag Ķslands sé undarlegt félag. Viršist ķ eigu fįmenns hóps sem öllu vill rįša. Hópurinn viršist hafa snišiš Blašamannafélagiš aš sķnum žörfum ef marka mį fréttaflutning félagsmanna af félaginu.

Sigrķšur Dögg er einstakt eintak. Skattsvikari og fer fyrir verkalżšsfélagi. Fer žetta saman? 

Blašamenn eiga undir högg aš sękja. Žeir flytja ekki hlutlausar fréttir, eru ,,vók" sinnašir og margir naušga tungumįlinu ķ nafni hugmyndafręši, rétt eins og forystusaušir Kennarasambands Ķslands og fleiri verkalżšsfélaga. Gęši blašamann hefur rżrnaš ef svo mį segja. Ašalmįliš er aš segja frį eigin skošunum og įhugamįlum.

Til aš fį fréttir af žvķ sem gerist ķ heiminum žarf inn į erlenda fréttamišla žvķ ķslenskir blašamenn sinna ekki starfi sķnu eša sinna žvķ illa.

Verkalżšsfélög į Ķslandi viršast eiga žaš sammerkt aš til valda komast menn sem vilja öll rįša og stjórna. Misvitrir aš sjįlfsögu. Félagsmenn viršast oft į tķšum verša aukahlutur ķ félaginu nema fyrir peningana.

Kennarasamband Ķslands er eitt dęmi. Regnhlķfasamtök kennarastétta. Félag grunnskólakennara ber žaš uppi meš mjög hįum félagsgreišslum. Į sķšast žingi KĶ var samžykkt aš rįšast ķ félagsgjaldalękkun en stjórnin dregur lappirnar. Ķ könnun mešal félagsmanna kom ķ ljós aš margir lķta į KĶ sem stofnun sem hefur fjarlęgst félagsmanninn. Mesta skömm forystusauša sambandsins er NAUŠGUN ķslenskrar tungu.


mbl.is Umdeild tillaga stjórnarinnar
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Talibanar og Įstralar žagga nišur ķ konum

Žegar konur tala opinberlega reyna ofbeldisfullir karlar aš žagga nišur ķ žeim.  Fyrir tveimur vikum Ķ Melbourne žurftu 100 lögreglumenn til aš vernda 20 konur gegn įrįsum karla og ķ Brisbane žurftu 60 lögreglumenn til aš vernda konur svo žęr gętu talaš opinberlega. 

Rķkisstjórnir vilja koma ķ veg fyrir aš konur tali og setja lög ķ Įstralķu til aš loka į žęr.  Žaš er sameiginlegt milli Talķbana og įströlsku rķkisstjórnarinnar, og allra annarra rķkisstjórna ķ Įstralķu, til aš sżna hatur sitt į konum.

Vissulega eru įstęšur žöggunar ólķkar en engu aš sķšur, žagga į nišur ķ konum. Tjįningarfrelsiš er ķ hęttu vķša um heim. Ekki bara hjį Talibönum. Ef vestręnu žjóširnar hętta ekki įrįsum į tjįningarfrelsiš, stašreyndir og sannleikann endum viš eins og Talibanarnir.

Trans-ašgeršasinnar og įkvešinn hópur trans-kvenna vilja lķka žagga nišur ķ konum. Žaš er gert meš ofbeldishegšun į kvennafundum, dómsmįlum og kęrum um hatursoršręšu žegar sannleikurinn er sagšur. Sumir ganga svo langt aš óska eftir atvinnumissi kvenna sem segja sannleikann.

talibanar


Enn ein lögsóknin vegna sannleiksorša

Žaš er ekki aš trans-konum eša ašgeršasinnum aš spyrja. Meš valdi ętlar žeir aš hafa réttindi af konum. Kosta žaš sem kosta vill. Bloggari veltir fyrir sér hvenęr konur og karlmenn opni augun fyrir žvķ sem gerist vķša um heim. Konur lögsóttar fyrir aš segja sannleikann um lķffręšina, konur og réttindi žeirra.

Ķ nóvember 2023 sagši Louise Elliot bęjarfulltrśi, ķ einu versta ,,vók“ bęjarfélagi sem finnst ķ Įstralķu, frį kęru į hendur sér. Hśn segir; fyrst voru žaš rżmin okkar, sķšan ķžróttirnar okkar, tungumįliš okkar, tękifęrin okkar og börnin okkar. Nś koma žeir ķ veg fyrir hugsanir okkar og raddir.

Mér er fullkunnugt um trś- og tjįningarfrelsi. Ég veit hvaš umburšarlyndi er og hvaš felst ķ žįtttöku ķ lżšręšissamfélagi. Grundvallarréttindi sem liggja til grundvallar lżšręšislegum lķfshįttum okkar ķ Įstralķu eru undir įrįs af žvķ tagi aš slķkt hefši veriš óhugsandi fyrir fįeinum įrum.

Af hverju kęrš

Brįtt um ég męta fyrir borgar- og stjórnsżsludómdómstóll Tasmanķu vegna įskana um aš hafa hvatt til haturs į grundvelli kynvitundar. Meintur glępur minn? Ég sagši sannleikann. Ég talaši į višburši į kvenréttindasamkomunni ,,Let Women Speak“ fyrir utan žinghśsiš ķ Hobart ķ mars 2023.

Ķ ręšu minni kom fram aš trans-konur eru trans-konur og eru įfram lķffręšilegir karlmenn og aš ekki er hęgt aš naušga einhverjum meš getnašarlim ef žaš er ekkert typpi til stašar, meš vķsan til aš konur žurfi örugg rżmi. Skżrt hugsandi fólk veit aš žetta er sannleikur og fįrįnlegt aš draga mig fyrir dómstóla fyrir sannleikann.

Žaš sem viš sjįum segir Louise er hįpunktur brjįlęšisins ķ kynjahugmyndafręšinni. Brjįlęšiš er aš konur missa rżmi sķn, eins og bśningsklefa. Naušgarar eru vistašir ķ kvennafangelsi. Konur hafa glataš tungumįlinu sķnu žar sem ,,hśn“ og ,,kona“ eru ķ eigu karlmanna. Ekki kom į óvart aš žaš var karlmašur sem var ašalręšumašur į alžjóšlegum barįttudegi kvenna. Aš lokum, stjórna skošunum, hugsunum og tali annarra.

Til aš kóróna žetta eru hugmyndadrifin samtök vel fjįrmögnuš og žeirra vopn eru dómsmįl til aš žagga nišur ķ fólki sem ašhyllist ekki kynjahugmyndafręšina.

Lög sem uppręta į raunverulegt hatur og ofbeldi eru įn efa naušsyn, en aš setja žröskuldinn svo lįgt er į įrįs į trś- og tjįningarfrelsi auk pólitķskra samskipta.

Bišjast afsökunar

Ég hefši getaš bešiš afsökunar og hrökklast ķ burtu žegar kęran kom. En sannleikur, raunveruleiki, vķsindi, öryggi og sanngirni fyrir konur og stślkur eru mikilvęgari en tilfinningar sumra karla. Viš getum öll móšgast yfir einhverju en aš vera móšguš er hluti af žvķ aš vera ķ samfélagi. Til eru stašreyndir sem viš vildum aš vęru ekki sannar, en žęr eru žaš og engin hneykslan getur breytt žvķ. Aš móšgast er hluti af fjölbreytileika, umręšu og lżšręši.

Louise segir aš langflestir Įstralar séu į sömu blašsķšu og hśn. Viš óskum trans-konum einskis ills og viš viljum ,,vera góšar“ en viš munum ekki ljśga og viš munum ekki fórna žörfum og gildum kvenna.

Žaš er ekkert ,,framsękiš" viš aš forgangsraša kröfum og tilfinningum sumra karla fram yfir öryggi, sanngirni, reisn og réttindi kvenna.  Žaš er ekkert réttlįtt viš žaš aš lżsa žvķ yfir aš stašreyndir sé hatur og ašeins ein skošun sé leyfš. Žaš er of mikiš ķ hśfi til aš berjast ekki į móti žessu ruddalega stigi ritskošunar.

Hér mį lesa um mįliš.


Įrįsagjarnir trans-ašgeršasinnar

Ķ Melbourne héldu konur śtisamkomu til aš tala um kvennamįl. Samkomurnar eru alltaf frišsamlegar af žeirra hįlfu. Žaš er ekkert launungarmįl aš žessar konur segja trans-konur ekki konur, heldur karlmenn žvķ žaš er žeirra lķffręšilega kyn.

Trans-ašgeršasinnum er mjög illa viš aš konur komi saman og ręši mįlefni er varšar konur. Į annaš hundraš ašgeršasinnar męttu til aš skemma fund kvennanna. Žeir köstušu eggjum og vatnsblöšrum aš konunum.

Lögreglan sżndi žeim enga miskunn, enda į ekki aš gera žaš. Löggan bjó til varnarvegg fyrir konurnar og sumir lögreglumannanna notušu hesta. Žaš  hefur ekki alltaf veriš svo, löggan hefur stundum lįtiš hjį lķša aš ašstoša konurnar žó ašgeršasinnarnir hafi sżnt ofbeldishegšun. Kannski er žaš af žvķ sumir ķ lögreglulišinu eru vókismar.

Konurnar eru kallašar TERF. Hér mį sjį stutt fręšslumyndband um hvaš TERF žżšir.

Ašgeršasinnar sżndu puttann. Žeir voru meš skilti mįli sķnu til stušnings. Žeir vilja kalla karlmenn, sem skilgreina sig sem konur, kvenmenn. Žaš breytir ekki stašreyndum, lķffręšilegur karlmašur getur ekki veriš kona.

Eftir situr, af hverju eru ašgeršasinnar svona įrįsargjarnir, dónalegir og vilja ekki leyfa konum aš ręša sķn mįl. AF HVERJU? Kann einhver skżringu į žvķ?

Hér mį sjį upptöku af fundi kvennanna og hér myndir.


Nei, gervipķka og plastleggöng gera žig ekki aš konu

Dómurinn ķ ,,Tickle vs. Giggle“ er ótrślegur og móšgandi fyrir konur, en hann var ekki óvęntur. Bardaganum um réttindi kvenna lżkur ekki hér. Śrskuršur dómarans um aš kyn sé jafn breytilegt - rétt eins og fötin okkar, vešriš eša įrstķširnar - er byggt į misvķsandi löggjöf ķ Įstralķu um sjįlfsauškenningu og samruna kynferšis og kyns.

Hugrekki Sall Grover hefur opnaš augu margra fyrir hęttunni af lögunum um kynręnt sjįlfręši og mikilvęgi žess aš vernda réttindi kvenna.  Maya Fostater tapaši lķka sķnu mįli ķ fyrstu umferš en vann į ęšri dómstigum, žaš er von fyrir konur ķ Įstralķu og heim allan į nęsta dómstigi.

Bloggari hallast aš dómarinn sé smitašur af vókisma. Hann óttast kannski um lķf sitt žvķ trans ašgeršasinnar hafa sżnt ofbeldisfulla hegšun žegar žeim mislķkar eitthvaš. Hér mį hlusta į hvaš vók er.

Sall Grover var spurš żmissa spurninga ķ réttarsalnum. Mįliš varšar ekki bara réttindi kvenna. Žaš fjallar um rétt okkar til aš halda ķ raunveruleikann og trśa sannleikanum.

Tveir plśs tveir verša aldrei fimm. Heldur ekki žó menn skrifi žaš ķ lögin. Žaš verša heldur ekki fimm žó menn reyni aš halda žvķ fram. Stašreyndum breytir mašur ekki. Aš karlmašur kaupi sér föt ķ kvennadeild gerir hann ekki aš konu. Aš karlmašur noti kvenmannsnafn gerir hann ekki aš konu. Aš karlmašur fįi hormón til aš stękka brjóst sķn gerir hann ekki aš konu. Aš karlmašur lįti setja upp gervipķku og plastleggöng gerir hann ekki aš konu. Svo einfalt var svar Sall Grover, sjį skjįskot.

456612349_10229401635197605_8331775330258812587_n

 


Trans-konur eiga ekki aš hafa sömu réttindi og konur

Marie Bjerre Jafnréttisrįšherra Dana er ķ įfalli yfir skilabošum og athugasemdum sem hśn hefur fengiš sem eru mišur falleg. Henni finnst žau hatursfull į köflum. Į Ķslandi žekkjum viš žetta. Hśn er kölluš allt mögulegt, tranfóbķsk, hatursfull og žašan af verra.

Ég get alveg kallaš žig ,,hśn” og ég mun virša žitt val. En ég verš svo sannarlega fśl ef ég sé žig ķ bśningsklefanum meš mér.” Žannig hljóma skilabošin til trans- kvenna frį Jafnréttisrįšherranum Marie Bjerre.

Marie hefur veriš ķ kvörninni hjį fólki eftir aš hśn skrifaši grein žar sem hśn kom inn į afleišingarnar, sérstaklega fyrir konur, eftir aš lögin um kynręnt sjįlfręši voru samžykkt. Vókisminn gengur of langt. Glymur ķ bergmįlshellinum!

Grein rįšherrans hefur m.a. fengiš ritara LGBT+ ķ Danmörku upp ķ rjįfur. En žaš hefur ekki hrętt Marie Bjerre sem hefur haldiš sig viš mįlflutninginn og segir aš žaš eigi ekki aš mešhöndla trans-fólk žaš kyn sem žaš hefur skrįš sig sem ķ gegnum kynręnt sjįlfręši.

,,Žaš er ekki žaš aš ég vilji draga lögin um kynręnt sjįlfręši til baka, ég er aš reyna aš koma žvķ į framfęri aš žau valda alvarlegum vandamįlum og aš žaš geti bara ekki veriš sjįlfkrafa breyting į kynręnu sjįlfręši aš réttindin fylgi meš.

Veršum aš hafa mörk

Hśn heldur įfram, ,,žaš er naušsynlegt aš hafa mörk.” Trans konur eigi aš halda sig frį bśningsklefum kvenna, sem eru t.d. réttindi sem trans fólk į ekki aš hafa eftir kynręnt sjįlfręši.

Henni datt ekki ķ hug aš umręšan um mįlaflokkinn vęri svona mikiš vandmįl. Aš mašur megi ekki segja mašur og kona. Aš mašur megi ekki segja aš kona fęši barn, heldur manneskja. Žetta er rangt. Segja mį aš mįlaflokkurinn sé tifandi tķmasprengja.

Žulurinn hęlir henni fyrir aš žora. Žaš er ekki į allra fęri aš taka žįtt ķ barįttunni. Kynin eru tvö og žvķ veršur ekki breytt segir rįšherrann.

Mjög aušvelt er fyrir stjórnmįlamenn aš segja jį viš kynręnu sjįlfręši en žaš hefur sżnt sig aš mörg vandamįl hafa komiš upp. Eitthvaš sem menn sįu ekki fyrir.

Hér mį hlusta į vištal viš Marie Bjerre.

Į Ķslandi eru menn kęršir ef žeir segja sannleikann um mįlaflokkinn. Ķ sumum tilfellum er kraftist brottrekstrar. Kęršir af fólki sem hugnast ekki umręša um trans mįlaflokkinn. Segja mį aš žetta fólk sé ślfur ķ saušagęru. Ža nęr hylli almennings ķ nafni umburšarlyndis og fjölbreytileika en bķtur svo frį sér žegar reynt er aš ręša af skynsemi um trans mįlaflokkinn. Svo ekki sé talaš um aš fyrirtęki og opinberar stofnanir sem geršar eru aš féžśfum.

Hvaš žį žegar sannleikurinn er sagšur. Žį fyrst veršur allt vitlaust.


Višbrögšin létu ekki į sér standa

Eftir dómsuppkvašninguna ķ gęr, žar sem fyrirtęki Sall Grover er sekt um óbeina mismunum, létu višbrögš ekki į sér standa. Karlmašur, sem skilgreinir sig sem konu, fór ķ mįl af žvķ honum var fleygt śt af appi sem einungis konur mįttu vera į.

Žaš fer ekkert į milli mįla aš réttindi kvenna voru sett ķ uppnįm viš žennan dóm. Vķša um heim hafa menn undrast dóminn og aš konur sé svo lķtils metnar ķ Įstralķu. Dómnum veršur įfrżjaš og konur vonast aš sjįlfsögšu eftir aš sį dómstóll snśi dómnum viš, meš réttindi kvenna aš leišarljósi.

Hér mį hlusta į vištal viš bįša ašila mįls.

Meš žvķ aš smella į myndirnar mį lesa hvaš į žeim stendur.

Vona aš menn sé ekki ķ vafa um žeirra sé Roxy, trans-kona, og hins vegar Sall Grover.

456482262_10161983808222292_5448854855477653738_n456456829_1483972072269465_4005846477868872613_n456580881_3903599253207792_3705033611531048917_n456612349_10229401635197605_8331775330258812587_n456695841_10161985446662292_4980554341666151532_n456703719_10161987749767292_6466248748767024306_n456957578_10161987749807292_6429922525429521563_n456778154_937736361716469_2336065055624354760_n


Barįtta kvenna heldur įfram, įfall fyrir konur og réttindi žeirra

Dómur féll konum ķ óhag ķ Įstralķu. Alžjóšasįttmįlar sem geršir hafa veriš til aš vernda konur eru ķ uppnįmi. Um er aš ręša alžjóšasįttmįla sem kallast CEDAW frį 1979. Ķsland skrifaši undir sįttmįlann og žvķ er réttur kvenna hér į landi ķ jafnmikill hęttu og annars stašar. Kvenréttindi eru skilgreind śt frį CEDAW sįttmįla Sameinušu žjóšanna. Konur žaš er įstęša til aš óttast!

Jafnréttisstofa skrifar: ,,Samningur um afnįm allrar mismununar gagnvart konum (Convention on the Elimination of All Discrimination Against Women, CEDAW) var samžykktur af Allsherjaržingi Sameinušu žjóšanna 18. desember 1979. Ašildarrķki samningsins eru nś 185. Öll rķkin hafa fullgilt samninginn aš undanskildum Bandarķkjunum. Samningurinn er grundvallarskjal um réttindi kvenna og hefur oft veriš vķsaš til hans sem „Women¢s Bill of Rights“.“

Dómnum veršur įfrżjaš. Karlmašur sem skilgreinir sig sem kona taldi aš į sér hefši veriš brotiš žegar hann fékk ekki aš vera inn į kvennaappi sem heitir Giggle. Sall Gover er stofnandi og eigandi appsins. Vegna mikils kostnašar viš mįlaferlin hafa stušningmenn hennar stašiš fyrir söfnun sem gekk vel.

Sall segir réttilega, ef hann vęri kona hefši hann ekki žurft aš höfša mįl, žį vęri hann sjįlfkrafa į appinu. En hann er lķffręšilegur karlmašur og žvķ žurfti hann aš höfša mįl gegn konum. Žaš eitt segir žaš sem segja žarf.

Dómsuppkvašningin skilur eftir margar spurningar um rétt og vernd kvenna, ekki bara ķ Įstralķu heldur um heim allan. Reyndar er Įstralķa žaš land sem hefur gengiš hvaš haršast aš konum og réttindum žeirra. Konur viršast skipta litum mįli žar ķ landi žegar litiš er til stjórnmįlamanna.

Umhugsunarefni eftir dóminn

Žaš veršur spennandi aš fylgjast meš. Opnar nżfallin dómur ķ Įstralķu į aš konur missi einkarżmi sķn og kvennaķžróttir hverfi alveg, lķka ķ Danmörku? Samkvęmt BBC er žaš ekki ómögulegt en sjįum til. Spurning hvort danskir fjölmišlar rannsaki mįliš frekar segir Dorte Toft.

Įstralska dómsmįliš fjallar um mann, sem skilgreinir sig sem konu. Mašurinn er žekktur ašgeršasinni og fór ķ mįl viš netmišilinn Giggle sem er bara fyrir konur (lķka sem stefnumótarapp). Honum fannst sér mismunaš eftir aš hann var śtilokašur śt frį myndgreiningu og valdi sķšan aš fara ķ mįl.

Dómarinn dęmdi manninum, sem notar nafniš Roxanna Tickles, skašabętur upp į 45.000 d.krónur og Sall Grover sem į appiš žurfti aš borga mįlskostnaš. Dómarinn telur kyn breytanlegt , ,,sex is “changeable and not necessarily binary”.

Sall Grover mun įfrżja dómnum en hśn safnaši fé fyrir mįlskostnašnum. Tickle vs Giggle er bara eitt dómsmįliš af mörgum sem karlmenn höfša gegn konum segir Dorte Toft aš lokum.

Dómsuppkvašningu mį hlusta į hér.

Frétt frį BBC.

Įhugaveršur fréttaflutningur frį Sky News Australia.


Löggjafinn um tjįningarfrelsi

Allir eru frjįlsir skošana sinna og sannfęringar, sbr. 1. mgr. 73. gr. stjórnarskrįrinnar. Hver mašur į žannig rétt į aš lįta ķ ljós hugsanir sķnar, en hann veršur aš geta įbyrgst žęr fyrir dómi, sbr. 2. mgr. sömu greinar.

Tjįningarfrelsiš nżtur einnig verndar samkvęmt 10. gr. mannréttindasįttmįla Evrópu, sbr. lög nr. 62/1994. Heimilt er aš setja tjįningarfrelsinu skoršur, m.a. vegna réttinda eša mannoršs annarra, en ašeins aš žvķ gefnu aš (i) slķkar skoršur séu naušsynlegar og (ii) samrżmanlegar lżšręšishefšum, sbr. 3. mgr. 73. gr. stjórnarskrįrinnar og 2. mgr. 10. gr. mannréttindasįttmįlans.

Meginreglan samkvęmt 1. og 2. mgr. 73. gr. stjórnarskrįrinnar og 1. mgr. 10. gr. mannréttindasįttmįla Evrópu,  sbr.  lög  nr.  62/1994,  er  samkvęmt  žessu  tjįningarfrelsi.  Öll  frįvik  frį  žeirri  meginreglu  ber samkvęmt  hefšbundnum  lögskżringarvišhorfum  aš  skżra  žröngt,  auk  žess  sem  rökstyšja  skal  öll  slķk frįvik meš višeigandi og fullnęgjandi hętti.

 

 


Nęsta sķša »

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband