Lżškjörinn og žį į ekkert aš segja eša gera segir formašur KĶ

Greinin birtist į Vķsi 31. jślķ 2019.

 

Ég sem félagsmašur ķ Félagi grunnskólakennara er afar ósįtt. Įstęšan hefur ekki fariš framhjį žeim sem fylgist meš. Dęmdur einstaklingur sem var lżšręšislega kosinn heldur embętti sķnu og samviska hans ręšur. Aš auki žaggar stjórn FG mįliš, lętur ekkert frį sér heyra.

Veit vel aš ekki er hęgt aš taka embętti af lżškjörnum einstaklingi eša kjósa aš nżju enda ekki fariš fram į žaš. Ég vil aš formašur KFR stķgi til hlišar ķ žeim störfum sem hann sinnir fyrir grunnskólakennara žar til mįliš er til lykta leitt. Į ekki einu sinni aš žurfa umręšu eins og einn félagsmašur sagši inn  į sķšu grunnskólakennara. Sannist sakleysi er hann hjartanlega velkominn aftur til starfa.

Stjórn Félags grunnskólakennara getur sent yfirlżsingum um aš hann stķgi til hlišar į mešan mįliš er ķ įfrżjunarferli. Žaš er ekki bara aš hann fari fyrir svęšafélagi heldur situr hann ķ samninganefnd og višręšunefnd félagsins. Hafi stjórn FG fulla trś į honum efir dómsuppkvašninguna vil ég fį aš vita žaš sem félagsmašur og tel mig ķ fullum rétti til žess.

Stjórn Kennarafélags Reykjavķk getur gert žaš sama. Stjórnin getur óskaš eftir aš formašurinn stķgi til hlišar žar til öll kurl eru komin til grafar. Žaš grefur undan trśveršugleika einstaklings sem ętlar aš sitja eins og žrjóskur hrśtur ķ embętti og veldur stéttinni skaša meš žvķ. Mįliš minnir į margt um mįl dómsmįlarįšherra žegar dómur MDE féll. Hśn ętlaši aš sitja sem fastast og allir geršu vitleysu nema hśn.

Svęšadeildir félags grunnskólakennara geta lķkaš skoraš į formanninn aš stķga til hlišar. Deildirnar eru hluti af félaginu og kljįst viš ķmynd félagsins śt į viš. Svona uppįkoma skašar ķmynd og trśveršugleika stéttarinnar.

Samninganefnd og višręšunefnd ęttu aš gefa śt yfirlżsingu um mįliš. Ef ekki stušningsyfirlżsingu žį įskorun aš formašurinn stķgi til hlišar žannig aš stéttin viti hug žeirra ķ mįlinu. Ég skil ekki ašgeršaleysi viškomandi nefndarmanna ķ žessu mįli.

Stjórn sem tekur ekki af skariš, eins og stjórn FG, skašar heildina en verndar einstaklinginn. Stundum žarf mašur aš gera meira en žaš sem gott žykir. Enn į nż skora ég į stjórn Félags grunnskólakennara aš koma meš yfirlżsingu, annaš tveggja stušningsyfirlżsingu eša ósk um aš formašurinn stķgi tķmabundiš til hlišar. Afstöšuleysi er ekki ķ boši aš mķnu mati.

Žegar nśverandi stjórn baršist fyrir kjöri sķnu var félagsmönnum lofaš, af hluta stjórnar, aš starfshęttir myndu breytast frį fyrri stjórn. Žeir töldu margt aš į žeim bę. Ég beit į agniš meš suma stjórnarmennina og hef oršiš fyrir vonbrigšum. Margir bķša enn eftir breytingunum sem bošašar voru fyrir rśmu įri sķšan.

Stjórn stéttarfélags sem sżnir félagsmönnum svona framkomu missir trśveršugleika. Nś žegar hefur stjórn FG bešiš hnekki og trśveršugleiki stjórnarinnar minnkar svo lengi žaggar nišur umrętt mįl.

Höfundur er grunnskólakennari, trśnašarmašur og varaformašur Bandalags kennara į Noršurlandi eystra.


Vęnisżki

Vęnisżkin į sér engin takmörk. Hefši kona ķ sömu stöšu fengiš žessa mešferš hjį mömmunni? Get nįnast fullyrt aš svo er ekki. Henni hefši ekki dottiš ķ hug aš kalla konu ķ sömu stöšu ,,barnaperra." Er ekki tķmabęrt aš fólk noti skynsemina. Mamman ętti aš stķga fram og bišjast afsökunar, žetta er engin smį įsökun į hendur manni sem sinnir vinnu sinni ķ merktum fötum frį fyrirtękinu. 


mbl.is Borinn röngum sökum viš störf sķn
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Ef ętlaršu aš svķvirša saklausan mann- fešur lenda oft ķ žessu!

Las ljóšiš eftir Pįl J. Įrdal og datt strax ķ hug fešur sem berjast fyrir rétti barna  sinni. Algengt aš upp į žį sé logiš ķ forsjįrdeilum.

 

Ef ętlaršu aš svķvirša saklausan mann,

žį segšu aldrei įkvešnar skammir um hann,

en lįttu žaš svona ķ vešrinu vaka,

žś vitir, aš hann hafi unniš til saka.

 

En bišji žig einhver aš sanna žį sök,

žį segšu aš til séu nęgileg rök,

en nįungans bresti žś helst viljir hylja,

žaš hljóti hver sannkristinn mašur aš skilja,

 

Og gakktu nś svona frį manni til manns,

uns mannorš er drepiš og viršingin hans,

og hann er ķ lyginnar helgreipar seldur,

og hrakinn og vinlaus ķ ógęfu felldur,

 

En žegar svo allir hann elta og smį,

meš įnęgju getur žś dregiš žig frį,

og lįttu žį helst eins og verja hann viljir,

žótt vitir hans bresti og sökina skiljir.

 

Og segšu hann brotlegur sannlega er

en syndugir aumingja menn erum vér,

žvķ umburšarlyndiš viš seka oss sęmir,

en sekt žessa vesalings faširinn dęmir.

 

Svo leggšu meš andakt aš hjartanu hönd,

meš hangandi munnvikjum varpašu önd,

og skotrašu augum aš upphimins ranni,

sem ęskir žś vęgšar žeim brotlega manni.

 

Jį, hafir žś öll žessi happsęlu rįš,

ég held žķnum vilja žś fįir nįš,

og mašurinn sżkn verši meiddur og smįšur,

en mįske aš žś hafir kunnaš žau įšur.


Meišyrši- markvisst

Žegar sama manneskja ķtrekaš og yfir langan tķma ręšst aš ęru fólks meš ósannindum į aš stoppa viškomandi. Markmiš ęrumeišinganna er aš skapa óvild ķ garš fólks, varpa öšru ljósi į žaš og meiša į annan hįtt. Meš meišyršunum getur atvinna fólks veriš ķ hśfi og trśveršugleiki. Sį einstaklingur sem velur markvisst aš fara eftir öšrum į öllum samfélagsmišlum, athugasemdakerfum og hópum į snjįldursķšu sem hefur žaš markmiš aš sverta annan žį eru žaš meišyrši. Eini möguleikinn til aš stoppa svona fólk er aš stefna žvķ og fį śr žvķ skoriš hvort žaš hafi meš lygum og žvęlum fariš yfir mörkin. Sį sem veršur fyrir ęrumeišingunum į engan annan kost ķ stöšunni. Žaš veršur aš stoppa svona umfjallannir į samfélagsmišlum og ķ hópnum. Vona aš viš séum komin aš žeim  tķmapunkti aš žeir sem verša fyrir ęrumeišingum stefni geranda, öšruvķsi nęst ekki aš stoppa žetta.

Sóley Tómasdóttir, įsamt öšrum kjįnalegum konum, finnst ķ lagi aš svķvirša fólk į netinu. Žęr stofnušu sjóš til aš greiša miskabęturnar sem konunum er gert aš greiša. Eftir žvķ sem ég kemst nęst eru žaš eingöngu konur sem fį śr sjóšnum hafi žęr veriš dęmdar fyrir meišyrši gagnvart karlmönnum. Hvaš ef žęr rįšast į kynsystur...hver er staša žolanda viš slķka uppįkomu?

Ekki žaš karlmenn geta svo sannarlega veriš ęrumeišandi ķ sķnum ummęlum. 


Fiskidagurinn mikli- breyttar reglur

Oft er žörf nś er naušsyn. Segiš frį. Ungmennum yngri er 20 įra er bannaš aš tjalda į Dalvķk žessa helgi. ,,Į Fiskideginum mikla er ekki plįss fyrir fķkniefni, fķkniefnasölumenn, né žį sem aš koma meš annarlegar hugsanir. Ķ įr veršur gęsla aukin, fķkniefnahundar verša į stašnum, haršar veršur tekiš į slęmri umgengni. Viš segjum einfaldlega viš žann litla hóp sem kemur undir öšrum formerkjum… ekki vera FĮVITAR og skemma veisluna fyrir žeim sem hafa lagt mikla vinnu į sig og öllum gestunum sem hingaš koma til aš njóta alls žess sem ķ boši er."

 

Veršur 20 įra aldurstakmark į tjaldstęši Dalvķkurbyggšar žessa helgi.              http://dal.is/breytt-aldurstakmark-a-tjaldsvaedunum-a-dalvik-i-fiskidagsvikunni/?fbclid=IwAR3VtFFY9ycdX9gP81p8X6WsAjBxcZlnVyDxEkFgPe52UEOzVLtM4AWd9tg

 

Sorglegt, dómur taki miš af ašstęšum

Mikiš er sorglegt aš lesa um raunarsögu stślknanna. Fįi žęr dóm mį vona aš hann veriš ķ samręmi viš sögu žeirra. Veršur fróšlegt žegar nišurstaša liggur fyrir.


mbl.is Styšja systur sem drįpu föšur sinn
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Sorpritiš Stundin

Stundin hefur oft lagst lįgt en steininn tók śr nś į dögunum. Blašiš viršist žrķfast į mannlegnum harmleikjum og ekki sķšur harmleik barna. Blašamenn Stundarinnar vķla ekki fyrir sér aš fjalla einhliša um mįl sem kallar į višbjóšsleg ummęli, sem er į žeirra įbyrgš. Žeir nota mįl einstaklinga ķ hefndarhug įn gagnrżnnar hugsunar.

Blašamenn Stundarinnar virša ekki frišhelgi einkalķfsins, allt ķ ljósi blašamennsku. Sé žetta blašamennska žį segi ég nś, lokum viškomandi fjölmišlunum. Svona fréttamennska žar sem ranglega er fariš meš, oftar einhliša eftir einhverjum öšrum, įn žess aš kanna bakgrunn upplżsinga, ašdraganda og įstęšu er lélega fréttamennska. Blašamenn Stundarinnar eru ekki marktękir enda leita žeir ekki réttra upplżsinga og žar af leišandi geta žeir ekki gefiš rétta mynd af žeim mįlum sem sagt er frį. Aumkunarveršir blašamenn svo ég taki ekki dżpra ķ įrina

Vera kann aš einhverjar mannvistbrekkur telja sig hafa į réttu aš standa, žó einn segi frį ķ einhverju mįli, og bįsśna žaš śt meš ummęlum og sum žeirra varša viš lög.

Er ekki tķmabęrt aš fólk lįti sverfa til stįls og stoppi žetta, blašamenn Stundarinnar viršast żta undir ógešfelld ummęli sem eiga hvergi nokkurs stašar heima hjį sišmenntušu fólki.


Nišurlęging karla

Greinina skrifar Arnar Sverrisson og birtist hśn į Vķsi 8.jślķ 2019.

 

Nišrandi óhróšur um karla hefur veriš nęr daglegt brauš ķ opinberri umręšu sķšustu įratugi. Óhróšurinn žykir sjįlfsagšur. Hnjóšiš hefur aukist meš fjölgun herskįrra öfgakvenfrelsara, sjįlfskipašra fulltrśa kvenna. Įróšurinn gegn körlum er beinskeyttur og bķtur samviskuna mest, žar sem žeir eru veikastir fyrir, ž.e. sjįlfan aflvaka hefšbundinnar karlmennsku, frumhvötina til aš hlśa aš konum sķnum og börnum; elska, veita öryggi, sjį farborša. Grunnžęttir karlmennskunnar eru innręttir viš móšurbrjóstiš. Žar skaut einnig samviskan rótum, óttinn viš aš bregšast móšurinni, konunni, bókstaflega eša tįknręnt, ekki sķst ķ öllu žvķ, er aš kynlķfi og kynferši lżtur. Žvķ stafar karli įkvešin (samvisku)ógn af móšurinni/konunni. Camille Anna Paglia lķtur svo į, aš: „... karlmenn [lifi] ķ stöšugri kynlķfsskelfingu vegna móšurógnarinnar. Flóttaleiširnar eru skynsemishyggja og sókn ķ įrangur.“

Bylgjur ósvķfinna įsakana ķ garš karlmanna rķša yfir hver į fętur annarri og snśast einkum um ofbeldi į heimilum og kynferšislegt ofbeldi gegn konum og börnum hvarvetna. Karlmenn ķ heilbrigšisžjónustu verša jafnvel fyrir dylgjum žess efnis, aš žeir styšji kynferšisofbeldi gegn stślkubörnum: „Hvernig stendur į žvķ aš karlar, sem lengstum hafa rįšiš rķkjum ķ stéttum lękna og sįlfręšinga hafa ekki [fyrir] löngu kannaš rękilega žessa hegšun [kynferšislegt ofbeldi gegn stślkubörnum] mešbręšra sinna. Hefur veriš ķ gildi einhver žegjandi samtrygging karla um aš tala ekki um žessi mįl og taka mildilega į žeim, jafnt į dómstólum sem annars stašar?“ (Kristķn Įstgeirsdóttir)

Sķšasta bylgjan er hin alręmda „ég-einnig-bylgja“ frį Hollżvśdd, žar sem leikręn tilžrif eru ęr manna og kżr. Ķslenska kvenfrelsunarrķkisstjórnin rķšur bylgjunni gagnrżnislaust meš męšur sķnar, Katrķnu Jakobsdóttur og Svandķsi Svavarsdóttur, ķ broddi fylkingar. Rįšherrar – hvķtu riddararnir meštaldir - hafa sent nęr samhljóša erindi til starfsmanna rįšuneyta og undirstofnana. Meginbošskapur žess er, aš karlar skuli ekki beita konur kynferšislegu ofbeldi. Svandķs segir frįsagnir bylgjukvenna „draga fram ķ dagsljósiš ójafna stöšu karla og kvenna aš žvķ er viršist į öllum svišum samfélagsins.“ Gagnrżnisleysiš į heimildir er įberandi, įlyktunargįfunni er višbrugšiš. Einsleitnin, kynjaójafnvęgiš, menningarfordómarnir og gagnrżnisleysiš birtist grķmulaust ķ von Svandķsar: „Žaš er von mķn aš birting žessara sagna verši til žess aš takist aš breyta menningu samfélaga į žann hįtt aš kynbundiš ofbeldi og įreitni verši ekki lengur lišin.“ (Į kvenfrelsunarstofnanaķslensku er įtt viš kynferšislegt ofbeldi karla gegn konum.) Žaš er athyglisvert, aš rįšherrann skuli sękja vit sitt til „me-too,“ fremur en aš nota gagnrżna hugsun, réttsżni, žekkingu, skynsamleg fręši og vķsindi aš leišarljósi.

Skżringin kann aš fólgin ķ žvķ, aš Svandķs, rétt eins og Katrķn, hefur jįtast kvenfrelsunarhugmyndafręšinni eša - trśnni: „Allar stašhęfingar um žjįningar eru heilagar og undanbragšalaust taldar góšar og gildar. Žaš er žįttur ķ frumtrś żmissa kvenfrelsara, aš konur fari aldrei meš stašlausa stafi um naušgun; žęr beri [einfaldlega] ekki erfšavķsa óheišarleikans.“ (Wendy Kaminer) Kvenfrelsarar, sem hafa heilagan fórnarlambssannleikann og rétttrśnašinn aš vopni, heyja heilagt strķš gegn körlum įn tillits til stašreynda, įn rökhugsunar. Tilgangurinn helgar mešališ.

En karlmenn eru seinžreyttir til vandręša, žegar męšur/konur eiga ķ hlut. Žeim er kennt og bent aš vernda žęr. Sjįlfsfórn ķ žeirra žįgu er ennžį talin góš karlmennska – meira aš segja af kvenfrelsurum. Karlmenn hafa til skamms tķma lįtiš sér lynda – ķ žįgu jafnréttis kynjanna - aš ganga frį hśsi, heimili og börnum viš skilnaš; séš į eftir forsjį barna sinna og samvistum viš žau; lįtiš misrétti yfir sig ganga viš stöšuveitingar; lįtiš óįtalda kvenmišaša fyrirgreišslu af alls konar tagi (oft og tķšum ķ sambandi viš atvinnu); lįtiš bola sér śr starfi og žolaš jafnvel mannoršsmorš ķ fjölmišlum. Žeir kippa sér sjaldan upp viš žaš, aš fašerni sé logiš upp į žį, sęši žeirra stoliš, ešli žeirra lķkt viš ešli hunda, sem megi temja aš vild, eša žeir séu lagšir aš jöfnu viš gólfflķsar. Og allir sem einn eru karlar śthrópašir sem naušgarar og misyndismenn – undirmenni.

Nokkur dęmi um ummęli kvenfrelsara ķ žessa veru: „Ķ reynd žjįst allir karlar af sjśkri karlmennsku.“ (Institute for the prevention and treatment of mascupathy.) „Frelsun kvenna er annaš og meira en „jafnrétti“ til aš lifa eins og „fjötrašir“ karlmenn.“ (Germaine Greer) „Ég trśi žvķ, aš konur bśi yfir skilningi og samkennd, sem karlinn er ófęr um ešli sķnu samkvęmt. Getunni er ekki til aš dreifa.“ (Barbara Jordan)

„Yfirburšir kynferšis okkar, kvenna, eru óendanlegir.“ (Cady Stanton) „[Karlinn] lifir og hręrist ķ anda yfirburša sinna, sem hann rekur til tilvistar rešursins.“ (Andrea Dworkin) „Žaš er skjall aš kalla karlmann skepnu; hann er vél, rešurgervi.“ (Valerie Solana)

„[Naušgun er] įsetningur allra karla og leiš til aš halda öllum konum ķ stöšugri skelfingu – naušgun er ķ sjįlfu sér ofbeldi, valdbeiting, ekki nautn.“ (Susan Brownmiller) „Kynferšisleg įreitni merkir ķ sjįlfu sér ekki aš karla fżsi alla aš serša okkur bókstaflega, žeir vilja einungis meiša okkur, kśga okkur, og hafa į okkur taumhald, en žaš er ķ ešli sķnu seršing.“ (Catharine McKinnon) „Hvaš naušgurum viškemur er erfitt aš greina hafrana frį saušunum. [Ž]ar af leišandi gerum viš rįš fyrir žvķ, aš allir karlar séu naušgarar. Žetta er hinn hryllilegi sannleikur. Hér er um samfélagsvanda aš ręša og žess vegna ber körlum aš gangast viš sameiginlegri įbyrgš sinni – öllum sem einum.“ (Linda Westerlund Snecker)

„Eltingaleikur er körlum ķ blóš borinn. Leyfšu žvķ karli aš eltast viš žig. Liggšu aldrei karl, fyrr en hann tjįir įst sķna. Allt, sem mér hefur opinberast um karla, lęrši ég af hundi mķnum, Margréti. Lįttu žį hlaupa į eftir žér ķ żmsar įttir, viljir žś eltingaleik. Standi hugur žinn [hins vegar] til aš losna viš žį, skaltu snśa leiknum viš. Strįkarnir eru [nefnilega] bżsna einfaldir aš allri gerš.“ (Carole Ann Radziwill)

„Žaš er hollt bęši hundum og körlum, aš žeim séu sett mörk – og aš žś setjir žau ... žannig aš hvorir tveggju sżni žér viršingu. Vertu ęvinlega sjįlfsörugg. Žaš er leynivopniš. Bęši körlum og hundum žykir žaš ašlašandi, ęsilegt og ómótstęšilegt. Skorti žig sjįlfsöryggi, skaltu žykjast hafa žaš.“ (Clare Staples)

„Karlar, sem ranglega eru įkęršir fyrir naušgun, kunna stundum aš hafa gagn af reynslunni.“ (Catherine Comins) (Žetta er reyndar tališ gilda fyrir drengi einnig).

„Konur hafa betri smekk, gera meiri kröfur til lista og fręša.“ (Elisabeth McGovern) „Kvenlistamenn eiga sameiginlegan žann skilning, aš ķ félagslegu og sögulegu tilliti hafi konur veriš kśgašar, sem og vitundina um, hvernig listir hafi ķ framkvęmdinni kynnt undir slķka kśgun meš žvķ aš virša aš vettugi listir kvenna; meš hlutgervingu kvenlķkamans ķ mįlverki og kvikmyndum; meš žvķ aš sveipa misnotkun kvenna ķ frįsögnum hulu įstaróra; meš žvķ aš vanmeta sköpunargleši konunnar eša višhalda žeim višhorfum, sem telja hiš kvenlega vera hinn myrka keppinaut hins karllega.“ (Carolyn Korsmeyer)

Óhróšur um karlmenn er snar žįttur dęgurmenningarinnar, umfjöllunar fjölmišla og efnistaka margra listamanna. Žaš žykir ekki tiltökumįl aš śthśša karlmönnum og draga žį ofan ķ svašiš. Oršfęri og višhorf öfgakvenfrelsara hafa skotiš rótum. Kona, sem įkęrir karl um kynferšislega įreitni, er kölluš „brotažoli,“ įšur en meint brot sannast. Ķ vitund almennings merkir „ofbeldismašur“ karlmann. Löggęsla og stjórnsżsla horfa venjulega kynskjįlgum augum į karla ķ öllu žvķ, sem lżtur aš samskiptum kynjanna, tengslum barna og fešra. Hiš opinbera felur kvenfrelsunaröfgasamtökum fręšslu um samskipti kynjanna og mešferš kynferšislega laskašra kvenna (yfirleitt aš eigin sögn). Sś fręšsla er veitt ķ anda žeirra višhorfa, sem aš ofan koma fram. Skattfé almennings er sem sé veitt ķ žįgu slķks misréttis undir yfirskini jafnréttis.

Kanadķsku fręšimennirnir, Katherine K. Young og Paul Nathanson, hafa rannsakaš dęgurmenninguna undir kynjasjónarhorni um įratuga skeiš. Žau segja m.a.: „[K]arlfęšin (misandry) er svo samofin menningunni oršin, aš fjöldi fólks – karlar meštaldir - kemur ekki auga į hana.“ Karlfęšin er žjóšsögu lķkust. Kynslóšir drengja og stślkna hafa alist upp viš karlfyrirlitningu, karlfęš og hnjóš ķ garš karlkynsins. Žaš er rķk įstęša til aš ętla, aš žaš hafi alvarlegar afleišingar fyrir bęši kynin. Fyrrgreindir fręšimenn segja t.d.: „Į žvķ méli, žegar [jįkvęšar] uppsprettur kynsamsömunar karla hafa žornaš, er nįnast einbošiš, aš sumir drengja og karla muni svelgja ķ sig žęr neikvęšu, sem enn bjóšast. Žar, sem grafiš hefur veriš undan hefšbundnum leišum til kynsamsömunar eša žeim rśstaš af samfélagi ķ algleymi yfir žörfum kvenna og śrlausnarefnum žeirra, reiša žeir sig į žaš, sem dęgurmenningin bżšur upp į ķ žessu efni.“

Žaš skal vitaskuld gera žį kröfu til karla, aš žeir sżni kvenkyninu (og kynbręšrum sömuleišis) fyllstu hįttvķsi. Hvaš meš konur? Gilda sömu kröfur til žeirra? En karlfyrirlitning og karlfęš kann ekki góšri lukku aš stżra, allra sķst fyrir unga drengi og stślkur. Er ekki mįl aš linni?


Tįlmunarfrumvarpiš

Landsréttur dęmdi ķ forsjįrmįli sonar mķns og viš héldum aš žaš vęri lokapunkturinn. Nei žaš skyldi ekki vera svo. Nś hefši tįlmunarfrumvarp Brynjars gagnast žar sem börnin voru flutt śt į land og ekki hęgt aš sinna umgengni eins og kvešur į ķ dómnum. Timi barnanna meš föšur skertur, gengiš į rétt barnanna. 

Byrja žarf į byrjunarreit, senda sżslumanni beišni um nżja umgengni og sķšan hefja nżtt dómsmįl fyrir hérašsdómi.

Forsjįrmįl er endalausa vitleysan žvķ foreldri getur leikiš alla klękjaleiki įn afleišinga. Žingmenn eru sįttir viš slķka mešferš į börnum og žį gildir engum hvort viš höfum samžykkt Barnasįttmįla.

Mįl Vķkings sem ég setti hér aš nešan er lķka dęmi um hvernig frumvarp Brynjars Nķelssonar  hefši hjįlpaš börnunum ķ žessari stöšu.


Žingmenn slį sér į brjóst

Žaš vantar ekki loftiš ķ žingmennina sem nś slį sér į brjóst vegna flóttabarnanna. Virša į Barnasįttmįlann og engar refjar. Fyrir stuttu sįtu žessir žingmenn og fjöllušu um tįlmunarfrumvarp Brynjars Nķelssonar, žį vantaši allt loft ķ žį. Enginn hrópaši upp eša skrifaši greinar um aš virša ętti Barnsįttmįlann og lįta börnin njóta réttar. Foreldraśtilokun er nefnilega andlegt ofbeldi į börnum. Rannsóknir hafa sżnt aš foreldraśtilokun hefur sömu įhrif į börn og žau sem blessuš flóttabörnin sżna sem allir tala um. 

Samfélagiš žarf aš vakna upp gegn žessum fjanda. Lżšurinn žarf aš hlusta į foreldra sem berjast gegn tįlmunum og ekki sķšur žingheimur. Gef lķtiš fyrir žessi apalęti žingmanna aš slį sér į brjóst nś. Atkvęšin skipta mįli og fjölmišlar sżna flóttabörnum athygli, ekki börnum sem bśa viš foreldraśtilokun og kśgun af foreldrinu sem stjórnar barni.

Hér mį sem dęmi lesa um hvernig foreldraśtilokun virkar:

https://www.dv.is/frettir/2019/7/5/vikingur-hefur-ekki-sed-son-sinn-tvo-og-halft-ar-mer-lidur-eins-og-eg-hafi-misst-barn-thad-er-eins-og-sonur-minn-se-dainn/


Nęsta sķša »

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband